U subotu, 9. januara, misom na groblju Topola i polaganjem cvijeća obilježit će se 27. godišnjica zločina u selu Buhine Kuće kod Viteza, kada je ubijeno najmanje 26 osoba, od čega osmero djece. Za njihovu smrt do danas niko nije odgovarao, ali u Državnom tužilaštvu postoji predmet o ovom događaju.  

Ljubica Garić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Srednjobosanskog kantona, ispričala je da je 9. januara 1994. godine u napadu na njeno selo Buhine Kuće ubijeno 26 osoba.

Među stradalima je, kako je kazala, osmero djece, a među njima i djeca njenog djevera, dok je sedmero teško ranjeno. Stradale su i četiri žene.

“Najmlađa žrtva je bio Danijel Grbavac. Bio je u naručju jednog roditelja, nije imao ni dvije godine. Majka mu je isto poginula”, rekla je Garić.

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ona je kazala da je u to vrijeme bila mlada žena s dvoje djece i da ono što se dogodilo nikada ne može zaboraviti.

“Nije niko nikad procesuiran. Ja ne ulazim u rat, ne ulazim u politiku, ali su se tu pravili masakri. Dogodile su se Buhine Kuće, gdje su na kućnom pragu poginula braća Vidović, a troje djece je teško ranjeno, a od Dragana Vidovića poginula je supruga. Djeca su bila u kući”, rekla je Garić, dodavši da su najstariji civili zaklani na kućnom pragu.

Obilježavanje stradanja civila i pripadnika HVO-a bit će, kako je pojasnila, upriličeno u skladu sa epidemiološkim mjerama zbog pandemije koronavirusa.

“Sveta misa će se u 11 sati održati na groblju Topola. Mi ćemo prije toga položiti cvijeće, moliti se za pokojnike, za žive i za mir. Koliko se moliš za prijatelje, moliš se i za neprijatelje. Da im Bog oprosti i da se to više nikome ne dogodi”, zaključila je Garić.

Pripadnici HVO-a su 14. februara 1994. godine u selu Buhine Kuće pronašli tijela nekoliko vojnika i mještana koji su se od napada na selo vodili kao nestali. Najveći broj žrtava je ukopan na groblju Topola, na kojem je izgrađeno spomen-obilježje.

Zvonimir Vidović iz Ureda za pravnu pomoć branitelja pri Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (GV HNS BiH) ima saznanja da je za zločin u selu Buhine Kuće podnesena krivična prijava Vojnom tužiteljstvu u Vitezu 10. novembra 1994. godine protiv pripadnika Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), odnosno takozvane “Jedinice Gerila”.

“U najnovijem izvješću Joanne Korner znamo da je jako puno predmeta i (…) pitanje je hoće li se sve završiti do 2023. godine. Činjenica je da se neke nikada neće moći procesuirati i, po meni, treba odrediti prioritete jer suđenja, kako sad pratimo, traju četiti-pet pa čak i preko pet godina, i ogroman broj svjedoka svjedoči na iste ili slične okolnosti. Jednostavno, moj stav je da će ti predmeti ratnih zločina trajati jako dugo”, rekao je Vidović za BIRN BiH.

Iz Državnog tužilaštva su BIRN-u BiH odgovorili da u Posebnom odjelu za ratne zločine postoji predmet za događaj koji se desio u selu Buhine Kuće.

“Predmet je u radu, na predmetu se aktivno radi i poduzimaju aktivnosti”, odgovorio je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Trenutno se pred Sudom BiH vodi postupak protiv osmorice nekadašnjih pripadnika ABiH optuženih za ratne zločine nad zarobljenicima i civilima počinjene u decembru 1993. u Križančevom Selu kod Viteza.

Suđenje je počelo u aprilu 2019., a Tužilaštvo BiH je optužilo Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahiju, Nijaza Sivru, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Sadika i Šaćira Omanovića te Kasima Kavazovića za ubistva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti.