Poštovani članovi Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, Hrvatice i Hrvati katoličke vjeroispovijesti.
Sa željom i molitvama da Uskrsli Vaše obitelji ispuni mirom, zdravljem i blagostanjem, u svoje osobno ime i ime Udruge želim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs!
PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE LOGORAŠA DOMOVINSKOG RATA BiH Miroslav Zelić
U povodu obilježavanja 21. obljetnice osnutka 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH i 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane, izaslanstva Oružanih snaga i Ministarstva obrane danas su diljem Bosne i Hercegovine odala počast poginulim braniteljima.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Tomislavgrad, Posušje, Vitez, Orašje, Čitluk, Čapljina, Neum, Grude i Ljubuški, iskazana je zahvalnost pripadnicima HVO-a koji su dali svoje živote za obranu hrvatskog naroda – od Posavine i središnje Bosne do Hercegovine.
Istaknuto je kako je HVO bio jedna od prvih organiziranih obrambenih snaga na prostoru današnje Bosne i Hercegovine te da je njegova uloga bila od presudne važnosti za opstanak hrvatskog naroda na brojnim područjima.
Tijekom obilježavanja naglašena je i potreba prenošenja istine o ulozi i značaju HVO-a na mlađe generacije, kako bi se očuvalo sjećanje na podnesenu žrtvu. Nakon reforme obrambenog sustava, vojnu tradiciju HVO-a danas baštini 1. pješačka gardijska pukovnija Oružanih snaga BiH.
Obilježavanje obljetnice utemeljenja HVO-a tradicionalno se održava u brojnim gradovima i općinama, a središnja svečanost bit će upriličena 8. travnja u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Mostar.
U Bugojnu je jučer, na blagdan sv. Josipa, obilježena 32. obljetnica razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora na stadionu NK Iskra. Ovi su logoraši na današnji dan napokon dočekali slobodu, nakon više od osam mjeseci teškog zatočeništva u logorima pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Ni nakon 32 godine ovo mjesto ne prestaje biti simbol stradanja bugojanskih Hrvata, ali i trajne boli obitelji koje i dalje neumorno tragaju za svojim najmilijima. Sudbina 15 zatočenika, koji su iz logora odvedeni u nepoznato, još uvijek nije rasvijetljena, a potraga za posmrtnim ostacima 14 civilnih žrtava i dalje traje.
Današnje obilježavanje još je jednom podsjetilo kako sjećanje na žrtve nije samo dug prema prošlosti, nego i trajna obveza u traženju istine i pravde za sve što su prošli Hrvati ovog dijela središnje Bosne — uz jasnu poruku da se ovakvo zlo više nikada nikome ne ponovi.
Pozivamo Vas na obilježavanje 32. obljetnice razmjene bugojanskih logoraša, koja će se održati u četvrtak, 19. ožujka 2026. godine. Program započinje 18. ožujka polaganjem vijenaca, a ujedno ćemo se prisjetiti svih žrtava koje su pretrpjele strahote rata.
U srpnju 1993. godine, bošnjačke postrojbe, ojačane borcima iz islamskih zemalja, krenule su s agresijom na Hrvate Bugojna. Cilj ove agresije bio je etničko čišćenje ovog srednje-bosanskog grada. Bošnjačke snage napale su hrvatske branitelje koji su prethodno obranili Bugojno od srpskog agresora i spasili stanovništvo grada. Tijekom napada, sustavno su uništavali i pljačkali imovinu Hrvata.
Veliki broj Hrvata Bugojna završio je u logorima, koji su bili dio plana etničkog čišćenja. Tisuće Hrvata su mučene i ubijene, a među njima je bilo i 23 logoraša koji su, nakon što su ih proglasili ekstremistima bugojanskog HVO-a, odvedeni na Rostovo. Tamo su bili brutalno mučeni i likvidirani na okrutan način, a njihova tijela skrivena kako bi se sakrili dokazi o počinjenim zločinima.
Ukupno je nasilno odvedeno i likvidirano 21 hrvatskih logoraša, a kasnije su pronađena tijela dvojice na području Bugojna, dok je ostatak otkriven tek u ljeto 2020. godine na lokalitetu Tvrdulje - Rostovo. Pronađena tijela, zajedno s okrutnim načinom likvidacije, predstavljaju strašan dokaz zločina koji su počinjeni.
Iako su neka tijela pronađena, obitelji i građani Bugojna još uvijek tragaju za preostalim logorašima koji su odvedeni u nepoznato i okrutno ubijeni. Još uvijek se traži 15 bugojanskih logoraša čija sudbina ostaje nepoznata, ali će trajna potraga i sjećanje na njihove žrtve nastaviti živjeti kroz ovakva obilježja.
Detalje o programu obilježavanja obljetnice možete pronaći na slici pozivnice koju ćemo objaviti.
Pozivamo Vas da se prisjetimo tih tragičnih događaja, odamo počast svim žrtvama i pokažemo zajedništvo u očuvanju sjećanja na borbu za pravdu i istinu. Obilježavanje obljetnice važan je trenutak za sve nas, kako bismo odali počast svima koji su dali svoje živote za slobodu i dostojanstvo.
U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica u četvrtak, 16. travnja, bit će obilježena 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, obilježit će se jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, u ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i sedam zarobljenih pripadnika HVO-a, istaknuli su organizatori.
Sud Bosne i Hercegovine za zločine u ovom selu osudio je pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora, a počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U sklopu obilježavanja, u 10.30 sati planirano je polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini, u 11 sati sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama, dok je u 12 sati predviđeno prigodno druženje.
Dana 16. travnja 2026. godine, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica, obilježit će se 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom kod spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, bit će obilježeno jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, 16. travnja 1993. godine, u ranim jutarnjim satima, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i 7 zarobljenih pripadnika HVO-a.
Sud Bosne i Hercegovine za ovaj je zločin osudio pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora. Počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Konjic.
Program obilježavanja:
10:30 – Polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini
11:00 – Sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama
12:00 – Prigodno druženje nakon svete mise
Pred Sud Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u zgradi Muzičke škole u Zenica, prenosi Fena.
Optužnica ih tereti da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije Sedme muslimanske brigade Armija Bosne i Hercegovine, tijekom rata i oružanog sukoba između Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armije BiH, u razdoblju od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine, zlostavljali zarobljene civile hrvatske i srpske nacionalnosti. Prostorije Muzičke škole u Zenici u tom su razdoblju, prema navodima optužnice, korištene kao zatočenički objekt.
Dan kasnije, u četvrtak 4. ožujka, zakazano je ročište na kojem će se o krivnji izjasniti Mensud Keleštur i Hazim Jašarević. Tereti ih se za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitez, kada je u artiljerijskom napadu na prigradsko naselje Podgradina smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.
U Sudu Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u prostorijama Muzičke škole u Zenici, objavila je Fena.
Prema optužnici, terete se da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije u okviru Sedme muslimanske brigade Armije BiH, tijekom rata i oružanog sukoba između HVO-a i Armije BiH – od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine – sudjelovali u zločinima nad zarobljenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Muzička škola u Zenici u tom je razdoblju, navodi se, korištena kao zatočenički objekt.
Dan kasnije zakazano je ročište za izjašnjenje o krivnji Mensuda Keleštura i Hazima Jašarevića, optuženih za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitezu, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.
Optužnica ih tereti da su 10. lipnja 1993. godine sudjelovali u artiljerijskom napadu na civilno stanovništvo prigradskog naselja Podgradina.
