Dana 20. veljače 2020. godine u Bruxellesu, u sjedištu Europskog parlamenta, održat će se predstavljanje dvojezične (na hrvatskom i engleskom jeziku) knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995., Knjiga 1. – 2., autora Davora Marijana i Ante Nazora (Knjiga 1.), te urednika Zlatana Mije Jelića i Petra Kolakušića (Knjiga 2.), u izdanju Udruge Hrvatska zvona i Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata. 

Potreba za objavljivanjem knjige ovakvoga naziva i sadržaja pojavila se prije desetak godina, radi objedinjavanja i predstavljanja podataka o zločinima nad hrvatskim narodom i pripadnicima HVO-a u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. Realizaciju ovog projekta pokrenuo je general Zlatan Mijo Jelić, uz pomoć i suradnju brigadira Petra Kolakušića, a rad na knjizi započeo je prije tri godine, prikupljanjem podataka o ubijenim civilima Hrvatima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Uz podatke o ubijenima, prikupljene terenskim istraživanjem i kontaktima sa suradnicima na ovoj knjizi, uglavnom ratnim zapovjednicima HVO-a i članovima udruga iz Domovinskog rata na lokalnim razinama, za stvaranje popisa ubijenih korišteni su podaci iz izvora (uglavnom gradiva HVO-a) te objavljenih knjiga i popisa smrtno stradalih osoba u ratu u BiH, prenosi direktno.hr

Radi razumijevanja povijesnog konteksta, odnosno okolnosti u kojima su počinjena ubojstva s obilježjem zločina nad Hrvatima u BiH u Domovinskom ratu, knjiga započinje znanstvenom studijom povjesničara dr. sc. Davora Marijana, koja čini glavni (I.) dio Knjige 1. Uz osvrt na političke prilike koje su uzrokovale raspad SFRJ i stvaranje RH, autor daje pregled sudionika rata i važnijih vojnih događaja u RH i BiH, s posebnom pozornošću na rat u BiH i sukob između ARBiH i HVO-a u dijelu BiH. Složenost problematike i problematičan prikaz u medijima koji često zanemaruje izvore o ratu u Bosni i Hercegovini, razlozi su zbog kojih je u knjizi, u odnosu na vojne operacije u Hrvatskoj, malo detaljnije prikazan vojni aspekt događaja u BiH, posebice muslimansko-hrvatski građanski rat u BiH. Svoje zaključke autor temelji uglavnom na primarnim izvorima (arhivi u Hrvatskoj i arhiva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, izvori MORH-a i vojski u BiH te drugi izvori).

U Knjizi 2. su popisi civila Hrvata i zarobljenih pripadnika HVO-a hrvatske narodnosti koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga, a dijelom su navedena i imena vojnika HVO a koji su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Podaci o smrtno stradalima i ubijenima u spomenutim popisima prikupljeni su na lokalnoj razini, tako da su udruge i pojedinci u svakoj od navedenih općina provjerili postojeće popise smrtno stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i iz njih izdvojili civile i zarobljene pripadnike HVO-a za koje su imali podatak ili informaciju da njihova ubojstva imaju obilježje zločina, odnosno da su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Uz naglasak da suosjećaju s obiteljima svih žrtava rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995., uzrokovanog velikosrpskom politikom, urednici knjige istaknuli su da je namjera objavljivanja imena civila i zarobljenih pripadnika HVO-a koje su ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga u Bosni i Hercegovini, upozoriti na stradanje hrvatskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini 1991./1992. – 1995., o čemu se zbog medijskih blokada malo zna.