baner_veliki.jpg photo_slider02.jpg photo_slider01.jpg

Naslovnica

Britanski veleposlanik Julian Reilly, nakon što je saslušao nimalo ohrabrujuće pokazatelje o položaju Hrvata u Bugojnu i političkim odnosima, iznio je skandalozne tvrdnje

U najmanju ruku skandalozne izjave o vlastitoj viziji BiH i njezina uređenja iznio je u Bugojnu veleposlanik Velike Britanije u BiH Julian Reilly. S političkom savjetnicom pri britanskom Veleposlanstvu Helen Flewker, nakon susreta s načelnikom Hasanom Ajkunićem (SDA), imao je odvojen sastanak i s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojno Miroslavom Zelićem (HDZ BiH). Teme sastanka bile su stanje u Bugojnu, eventualno ostvareni napredak s naglaskom na političke odnose i očekivanja od novoizabranih predstavnika lokalnih vlasti.

Predstavnici hrvatskih stradalničkih udruga od Brammerza tražili ubrzanje procesa za zločine nad Hrvatima pred Sudom BiH i zaštitu hrvatskih žrtava, svjedoka zločina.

Ubrzanje procesuiranja osoba koje su počinile ratne zločine u BiH, a skrivaju se u susjednim zemljama, u Srbiji i Hrvatskoj, bila je glavna tema sastanka kojeg je za posjeta BiH s predstavnicima bh. pravosudnih tijela imao glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Serge Brammertz. Osim s predstavnicima pravosuđa u BiH, tužitelj Brammerz o ovoj temi razgovarao je i s predstavnicima udruga koje okupljaju bivše zatočenike i članove obitelji ubijenih i nestalih tijekom rata od 1992. do 1995. godine.

Nakon sastanaka Brammerz je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da brojni počinitelji ratnih zločina i danas uživaju u slobodi, najčešće zlorabeći dvojna državljanstva kako bi pobjegli od procesuiranja pred sudovima u BiH. Govoreći o bjeguncima pred pravdom nije međutim spomenuo Sakiba Mahmuljina, osuđenika za ratne zločine koji je spas od pravosuđa pronašao u Turskoj.

O susretu s Brammerzom na kojem je bio kao predstavnik hrvatskih stradalničkih udruga, razgovarali smo s Miroslavom Zelićem, predsjednikom Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH. 

„Kad su u pitanju oni su bijegom od suđenja ili izdržavanja kazni za ratni zločin, mi kao predstavnici udruga nemamo na to nikakvog utjecaja. Ono što smo od Brammerza tražili je jednak pristup svim žrtvama, s naglaskom na Hrvate jer najmanje je procesuiranih zločina nad Hrvatima u BiH. Za nas su iznimno važni procesi koji se vode pred Sudom BiH, a jedan takav proces vodi se protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, političkih i vojnih čelnika koji su optuženi za zločine nad hrvatskim zatočenicima u Bugojnu. Uz traženje da se optužnica u ovom predmetu proširi i na progon Hrvata iz Bugojna, upozorio sam Brammerza na to da se obojica brane sa slobode, te tako neizravno vrše pritisak na svjedoke. U tom kontekstu, radi zaštite žrtvama tražio sam uvođenje prakse da se optuženima za ratni zločin određuje pritvor. Uz ubrzanje procesuiranja zločina i nad Hrvatima, zaštita svjedoka je tema koju smo uspjeli otvoriti na sastanku s Brammerzom“, kazao nam je Zelić. 

Potvrdio nam je i kako je Brammerzu spomenuo više mjesta zločina u kojima su žrtve Hrvati, počevši od Viteza i ubojstva osmero djece do Grabovice. 

„Posebno sam istaknuo važnost procesuiranja odgovornih za ubojstva osmero djece u Vitezu ali i Križančeva Sela, Šušnja, Dusine, Miletića, Maljina, Buhinih Kuća, Busovačkih Staja, Čukala te drugih mjesta zločina u središnjoj Bosni te dalje preko zločina dolinom Neretve, od Orlišta, Trusine, preko Doljana, Grabovice, Uzdola. 

Puno je još mjesta koje nisam stigao pobrojati, ali suština poruke koju sam mu prenio je da su do danas ostali nekažnjeni i da obitelji žrtava puno očekuju prvenstveno od Suda BiH“, kazao je Zelić.

Prenio nam je još jedan detalj sa sastanka s predstavnicima udruga koji ima obilježja skandala. 

„Iako je dogovoreno da iz sva tri naroda budu po dva predstavnika udruga, udovoljeno je zahtjevu bošnjačkih udruga da na sastanku budu njihova tri člana. Treći član koji im se pridružio bio je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH“ koji je ovom prilikom i Brammerzu i svih ostalim dijelio knjigu „Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u BiH“. Osobno sam negodovao zbog toga te ga kao i ostale upitao što je sa žrtvama u kojima su počinitelji Bošnjaci i njihova Armija R BiH, a koji su također izvršili agresiju na pojedina područja i protjerali Hrvate iz njih što je najvidljivije u središnjoj Bosni“, kazao nam je Miroslav Zelić, predsjednik HULDR-a u BiH, Bugojanac koji je i sam prošao torture logora Armije R BiH za koje se pred Sudom BiH sudi Dževadu Mlaću, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije R BiH. Jednak, a ne jednostran pristup pravdi jedini je put ka pravdi i istinskom pomirenju u BiH, smatraju predstavnici hrvatskih stradalničkih udruga i to su Brammerzu jasno poručili.

Na suđenju Selmi Cikotiću i Dževadu Mlaći, svjedoci Državnog tužiteljstva govorili su o zarobljavanju u Bugojnu tijekom kojeg su vođeni na kopanje rovova na prve linije između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine, piše Detektor.ba.. Stipica Đapić je ispričao da je zarobljen u Bugojnu, te odvođen na više lokacija – podrum škole, podrum gimnazije i stadion. "Za mene je najgore bilo kopanje rovova na liniji u Uskoplju. Čeličnom žicom su nam vezivali ruke i oko 50 ljudi su pozivali i kamionima odvozili u Uskoplju", ispričao je svjedok. Posvjedočio je da je s još desetak ljudi kopao rovove i zemunice na brisanom prostoru između pripadnika HVO-a i Armije BiH. Kazao je da su njega s drugim zarobljenicima prebacili na Bistricu u Uskoplju, gdje je bio ranjen. "Kroz grudni koš mi je prošao rasprskavajući metak", rekao je Đapić i ispričao da je poslije prevezen u ratnu bolnicu, a da je zarobljen Tabaković poginuo desetak metara od mjesta gdje je on ranjen. Đapić je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Selmi Cikotiću, bivšem komandantu Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine kaznena djela, kao i da je propustio preduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Damir Grgić ispričao je da je bio pripadnik Druge bojne HVO-a i da su ga pripadnici Armije BiH zarobili u njegovoj kući, te ga prvo odveli u sportski centar, a nakon toga u salon namještaja, pa na stadion. Ispričao je da je na stadionu boravio do sredine devetog mjeseca i da je s još 50 zarobljenika, žicom zavezanih ruku, odvezen na Rostovo.

Saslušanjem Marka Gunjače i Miroslava Zelića, bivših logoraša i svjedoka Tužiteljstva BiH, pred Sudom BiH u srijedu je nastavljeno suđenje Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH. Tereti ih se za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu, uključujući i odvođenja na prisilni rad i crte između Armije RBiH i HVO-a gdje su služili kao živi štit, a mnogi od njih su i ranjeni, kao i nasilna odvođenja u nepoznato i likvidacije logoraša. Marko Gunjača, bivši zatočenik logora Armije R BiH svjedočio je među ostalim i o svakodnevnim odvođenjima na prisilno kopanje rovova, na prvim crtama obrane prema položajima HVO-a. Miroslav Zelić je također odvođen na prvu crtu prema Uskoplju gdje je 23. listopada 1993. godine ranjen. "Prozvan sam zajedno s desetak logoraša iz logora Stadion i odveden najprije u Osnovnu školu u Pajić Polju odakle smo pješice išli na crtu prema Uskoplju, u rejonu Rajci. Kao živi štit svjedočili smo žestokom obračunu između Armije RBiH i HVO-a u kojem sam ranjen. Nisam mislio da će itko od nas logoraša koji smo tu bili bez ikakve mogućnosti da se branimo, preživjeti", posvjedočio je Zelić o okolnostima pod kojima je ranjen. Obranu Mlaće i Cikotića koji su tek nijemo promatrali svjedočenja logoraša, nisu zanimale okolnosti pod kojima se prema logorašima postupalo nečovječno, izlažući ih svakodnevnim torturama i pogibeljima. Fokusirali su se isključivo na pokušaj diskreditiranja svjedoka, posebno Miroslava Zelića koji je godinama bio predsjednik HVIDR-e HVO-a HB, podružnice Bugojno, a trenutno je i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata. Zeliću su odvjetnici obrane Mlaće i Cikotića spočitali i izjavu u medijima da se borio za Herceg-Bosnu, a ne Bosnu i Hercegovinu, te izjavu da se za BiH kakva je danas nije želio. "Ja sam se borio za Herceg-Bosnu koja će biti sastavni dio Bosne i Hercegovine, a ovakvu zemlju s dva entiteta nitko od nas nije želio ako ćemo biti do kraja iskreni", uzvratio je Zelić nakon čega su branitelji optuženih odustali od pokušaja diskreditiranja svjedoka. Sljedeći pokušaj odnosio se na iskrivljavanje činjenica o početku izbijanja sukoba između Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu.

  1. ČESTITKA POVODOM 32.OBLJETNICE HVO-a
  2. Mlaćo i Cikotić: Počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu
  3. SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS
  4. Hrvati Bugojna nikad bliži istini o lokacijama s posmrtnim ostacima 15 nasilno odvedenih logoraša

Stranica 1 od 61

Knjiga

Predsjednik udruge Miroslav Zelić

Miroslav Zelić rođen 12.08.1966.godine u Bugojnu općina Bugojno.

 

Kontakt

HRVATSKA UDRUGA LOGORAŠA DOMOVINSKOG
RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

Kneza Branimira 12
88000 Mostar
Bosna i Hercegovina

Telefon/Fax: + 387 036 318 641
E-mail: udruga@hrlog.ba 

Idi na vrh