Hrvatska Udruga logoraša domovinskog rata u BIH

Mlaćo i Cikotić: Ranjen u grudni koš tijekom kopanja rovova

Na suđenju Selmi Cikotiću i Dževadu Mlaći, svjedoci Državnog tužiteljstva govorili su o zarobljavanju u Bugojnu tijekom kojeg su vođeni na kopanje rovova na prve linije između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine, piše Detektor.ba.. Stipica Đapić je ispričao da je zarobljen u Bugojnu, te odvođen na više lokacija – podrum škole, podrum gimnazije i stadion. "Za mene je najgore bilo kopanje rovova na liniji u Uskoplju. Čeličnom žicom su nam vezivali ruke i oko 50 ljudi su pozivali i kamionima odvozili u Uskoplju", ispričao je svjedok. Posvjedočio je da je s još desetak ljudi kopao rovove i zemunice na brisanom prostoru između pripadnika HVO-a i Armije BiH. Kazao je da su njega s drugim zarobljenicima prebacili na Bistricu u Uskoplju, gdje je bio ranjen. "Kroz grudni koš mi je prošao rasprskavajući metak", rekao je Đapić i ispričao da je poslije prevezen u ratnu bolnicu, a da je zarobljen Tabaković poginuo desetak metara od mjesta gdje je on ranjen. Đapić je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Selmi Cikotiću, bivšem komandantu Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine kaznena djela, kao i da je propustio preduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Damir Grgić ispričao je da je bio pripadnik Druge bojne HVO-a i da su ga pripadnici Armije BiH zarobili u njegovoj kući, te ga prvo odveli u sportski centar, a nakon toga u salon namještaja, pa na stadion. Ispričao je da je na stadionu boravio do sredine devetog mjeseca i da je s još 50 zarobljenika, žicom zavezanih ruku, odvezen na Rostovo.

Opširnije...

Sud BIH: Nastavljeno suđenje Mlaći i Cikotiću zbog zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima

Saslušanjem Marka Gunjače i Miroslava Zelića, bivših logoraša i svjedoka Tužiteljstva BiH, pred Sudom BiH u srijedu je nastavljeno suđenje Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH. Tereti ih se za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu, uključujući i odvođenja na prisilni rad i crte između Armije RBiH i HVO-a gdje su služili kao živi štit, a mnogi od njih su i ranjeni, kao i nasilna odvođenja u nepoznato i likvidacije logoraša. Marko Gunjača, bivši zatočenik logora Armije R BiH svjedočio je među ostalim i o svakodnevnim odvođenjima na prisilno kopanje rovova, na prvim crtama obrane prema položajima HVO-a. Miroslav Zelić je također odvođen na prvu crtu prema Uskoplju gdje je 23. listopada 1993. godine ranjen. "Prozvan sam zajedno s desetak logoraša iz logora Stadion i odveden najprije u Osnovnu školu u Pajić Polju odakle smo pješice išli na crtu prema Uskoplju, u rejonu Rajci. Kao živi štit svjedočili smo žestokom obračunu između Armije RBiH i HVO-a u kojem sam ranjen. Nisam mislio da će itko od nas logoraša koji smo tu bili bez ikakve mogućnosti da se branimo, preživjeti", posvjedočio je Zelić o okolnostima pod kojima je ranjen. Obranu Mlaće i Cikotića koji su tek nijemo promatrali svjedočenja logoraša, nisu zanimale okolnosti pod kojima se prema logorašima postupalo nečovječno, izlažući ih svakodnevnim torturama i pogibeljima. Fokusirali su se isključivo na pokušaj diskreditiranja svjedoka, posebno Miroslava Zelića koji je godinama bio predsjednik HVIDR-e HVO-a HB, podružnice Bugojno, a trenutno je i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata. Zeliću su odvjetnici obrane Mlaće i Cikotića spočitali i izjavu u medijima da se borio za Herceg-Bosnu, a ne Bosnu i Hercegovinu, te izjavu da se za BiH kakva je danas nije želio. "Ja sam se borio za Herceg-Bosnu koja će biti sastavni dio Bosne i Hercegovine, a ovakvu zemlju s dva entiteta nitko od nas nije želio ako ćemo biti do kraja iskreni", uzvratio je Zelić nakon čega su branitelji optuženih odustali od pokušaja diskreditiranja svjedoka. Sljedeći pokušaj odnosio se na iskrivljavanje činjenica o početku izbijanja sukoba između Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu.

Opširnije...

ČESTITKA POVODOM 32.OBLJETNICE HVO-a

Svim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane čestitam 32. obljetnicu utemeljenja HVO-e.

Poštovane obitelji poginulih i nestalih branitelja, poštovani logoraši, ratni vojni invalidi, dragovoljci i veterani Hrvatskog vijeća obrane.

Hrvatsko vijeće obrane imalo je ključnu ulogu u obrani i opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zbog nesebične žrtve koju su podnijeli pripadnici HVO-e u obrani svojih obitelji i domovine neka ovaj dan ostane trajno zabilježen u povijesti i sjećanju hrvatskog naroda.

Hvala svim pripadnicima HVO-e i njihovim obiteljima koji su bili ponos hrvatskog naroda.

PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE LOGORAŠA

DOMOVINSKOG RATA U BiH

Miroslav Zelić

Mlaćo i Cikotić: Počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužiteljstva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, uslijed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

“Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.