Slider
baner_veliki.jpg
photo_slider02.jpg
photo_slider01.jpg
http://129.121.3.244/~hrlogba/images/banners/photo_slider01.jpg
Svim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane čestitam 32. obljetnicu utemeljenja HVO-e.
Poštovane obitelji poginulih i nestalih branitelja, poštovani logoraši, ratni vojni invalidi, dragovoljci i veterani Hrvatskog vijeća obrane.
Hrvatsko vijeće obrane imalo je ključnu ulogu u obrani i opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zbog nesebične žrtve koju su podnijeli pripadnici HVO-e u obrani svojih obitelji i domovine neka ovaj dan ostane trajno zabilježen u povijesti i sjećanju hrvatskog naroda.
Hvala svim pripadnicima HVO-e i njihovim obiteljima koji su bili ponos hrvatskog naroda.
PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE LOGORAŠA
DOMOVINSKOG RATA U BiH
Miroslav Zelić
Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužiteljstva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH.
Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, uslijed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.
“Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio”, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.
Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.
Molitva, cvijeće i vijenci, ali i nova nada da će se uskoro otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih Hrvata iz zloglasnih logora Armije RBiH za kojima se još traga, obilježili su i ovogodišnji blagdan sv. Josipa u Bugojnu. Oni koji su preživjeli torture bugojanskih logora, 294 logoraša, razmijenjeni su 19. ožujka 1994. u Mostaru i već 30 godina ovaj dan obilježavaju kao drugi rođendan. - Za nas koji smo preživjeli zloglasne logore Armije RBiH u Bugojnu ovo je sretan dan.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović boravio je danas u Bugojnu, gdje se na blagdan svetog Josipa obilježava 30. obljetnica razmjene bugojanskih logoraša iz logora „Stadion“.
Današnjoj značajnoj obljetnici prisustvovalo je visoko izaslanstvo, članovi Predsjedništva i ostali dužnosnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, te Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.