Na čelu Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH ostaje Miroslav Zelić. Zelić je i sam proživio torture logora Armije BiH u Bugojnu u kojima je proveo punih osam mjeseci.

Miroslav Zelić, kojeg su predložili hrvatski logoraši Domovinski rat u Bosni i Hercegovini iz svih krajeva BiH, ostaje na čelu Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, jedne od pet krovnih udruga proizašlih iz tog razdoblja. Takvu odluku donijeli su članovi udruge, odnosno izaslanici koji su sudjelovali na izvještajno-izbornom saboru održanom proteklog vikenda u Mostar.

Zelić je i osobno prošao kroz teška ratna iskustva – tijekom rata bio je zatočen u logorima Armije BiH u Bugojno, gdje je proveo punih osam mjeseci. Upravo zbog takvog iskustva, članovi udruge, odnosno logoraši koji su u proteklom ratu prošli sličnu agoniju u različitim logorima širom BiH, ponovno su mu iskazali povjerenje.

Smatraju da je upravo Zelić osoba koja najbolje razumije njihovu situaciju te koja se može dosljedno i predano boriti za prava logoraša, njihov status i očuvanje dostojanstva svih koji su prošli kroz logore tijekom rata.

Osim predsjednika, izaslanici na Saboru, vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti, izabrali su i ostale čelnike HULDR-a – dva dopredsjednika, kao i članove predsjedništva, Suda časti i Nadzornog odbora.

Za dopredsjednike su imenovani Zdenko Šupuković iz Zeničko-dobojske te Željko Vladić iz Hercegovačko-neretvanske županije.

U predsjedništvo su izabrani Slavko Lovrić iz Županije Središnja Bosna, Ivo Papić iz Zapadnohercegovačke, Mile Mijuković iz Unsko-sanske, Zdenko Cvitković iz Hercegovačko-neretvanske, Boris Stanić iz Sarajevske te Željko Krišto iz Herceg-bosanske županije.

Osim izbornog dijela, Sabor je iskorišten za raspravu o položaju i pravima hrvatskih logoraša u BiH, uz donošenje zaključaka čijom bi se provedbom poboljšao položaj i unaprijedila prava ove kategorije ratnih stradalnika. Uz ostalo, dogovoreno je organiziranje sastanka s predstavnicima udruge koja okuplja logoraše u Republici Hrvatskoj radi dogovora o zajedničkom djelovanju i suradnji. Posebno je važan, istaknuto je na Saboru, zajednički nastup prilikom razgovora o reguliranju prava koja logoraši imaju kao pripadnici braniteljske populacije, koji su tijekom rata bili zatočeni u neprijateljskim logorima.

Izaslanici su upoznati i s činjenicom da je na razini Federacija Bosne i Hercegovine donesena odluka prema kojoj svi 60-postotni invalidi ranjeni u ratu ostvaruju pravo na mirovinu bez obzira na godine radnog staža, dok isto pravo nije omogućeno logorašima.

Takvu odluku ocijenili su diskriminirajućom te su naglasili kako će tražiti preispitivanje načina njezina donošenja. Podsjećaju kako su do sada, kroz zakonodavni okvir u Bosna i Hercegovina i Hrvatska, ranjeni i zatočeni imali izjednačena prava, što ovu odluku dodatno čini spornom u očima hrvatskih logoraša.

- Tražimo jasne odgovore, tko je to od politike ili udruga bez našega znanja sebi dao za pravo uime nas logoraša i stradalnika Domovinskog rata donositi takvu odluku bez dogovora s nama logorašima, odluku da logoraši sa 60 posto invalidnosti nemaju pravo ostvariti mirovinu po istim uvjetima kao i ranjeni - jedan od usvojenih zaključaka kojim su definirane neke od aktivnosti u borbi
za prava hrvatskih logoraša u BiH.

Prije Izbornog sabora hrvatski logoraši polaganjem vijenaca odali su počast poginulim hrvatskim branitelja. Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata jedna je od pet braniteljskih udruga koje čine Koordinaciju udruga proizašlih iz Domovinskog rata u BiH. U pitanju je stradalnička udruga čiji su članovi prošli različite torture, često i višemjesečne, ukupno 331 logora za Hrvate koje su imali Armija BiH i Vojska Republike Srpske.