Naslovnica

Saslušanjem Marka Gunjače i Miroslava Zelića, bivših logoraša i svjedoka Tužiteljstva BiH, pred Sudom BiH u srijedu je nastavljeno suđenje Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH. Tereti ih se za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu, uključujući i odvođenja na prisilni rad i crte između Armije RBiH i HVO-a gdje su služili kao živi štit, a mnogi od njih su i ranjeni, kao i nasilna odvođenja u nepoznato i likvidacije logoraša. Marko Gunjača, bivši zatočenik logora Armije R BiH svjedočio je među ostalim i o svakodnevnim odvođenjima na prisilno kopanje rovova, na prvim crtama obrane prema položajima HVO-a. Miroslav Zelić je također odvođen na prvu crtu prema Uskoplju gdje je 23. listopada 1993. godine ranjen. "Prozvan sam zajedno s desetak logoraša iz logora Stadion i odveden najprije u Osnovnu školu u Pajić Polju odakle smo pješice išli na crtu prema Uskoplju, u rejonu Rajci. Kao živi štit svjedočili smo žestokom obračunu između Armije RBiH i HVO-a u kojem sam ranjen. Nisam mislio da će itko od nas logoraša koji smo tu bili bez ikakve mogućnosti da se branimo, preživjeti", posvjedočio je Zelić o okolnostima pod kojima je ranjen. Obranu Mlaće i Cikotića koji su tek nijemo promatrali svjedočenja logoraša, nisu zanimale okolnosti pod kojima se prema logorašima postupalo nečovječno, izlažući ih svakodnevnim torturama i pogibeljima. Fokusirali su se isključivo na pokušaj diskreditiranja svjedoka, posebno Miroslava Zelića koji je godinama bio predsjednik HVIDR-e HVO-a HB, podružnice Bugojno, a trenutno je i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata. Zeliću su odvjetnici obrane Mlaće i Cikotića spočitali i izjavu u medijima da se borio za Herceg-Bosnu, a ne Bosnu i Hercegovinu, te izjavu da se za BiH kakva je danas nije želio. "Ja sam se borio za Herceg-Bosnu koja će biti sastavni dio Bosne i Hercegovine, a ovakvu zemlju s dva entiteta nitko od nas nije želio ako ćemo biti do kraja iskreni", uzvratio je Zelić nakon čega su branitelji optuženih odustali od pokušaja diskreditiranja svjedoka. Sljedeći pokušaj odnosio se na iskrivljavanje činjenica o početku izbijanja sukoba između Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu.

Svjedoci Tužiteljstva BiH posvjedočili su da je sukob izbio 16. srpnja 1993. godine, nakon ubojstva dvojice pripadnika HVO-a u naselju Vrbanja. Uslijedio je masovan progon hrvatskog stanovništva, etničko čišćenje Bugojna od Hrvata čiji su sastavni dio bili logori Armije RBiH kroz koje je prošlo oko dvije tisuće zarobljenih pripadnika HVO-a. Mnogi od njih iz logora se nisu vratili, podlegli su svakodnevnim torturama ili su odvedeni u nepoznato i likvidirani. Od 21 nasilno odvedenog hrvatskog logoraša iz Bugojna, još uvijek se traga za tijelima njih 15. Suđenje Mlaći i Cikotiiću nastavlja se 11. lipnja saslušanjem novih svjedoka Tužiteljstva BiH, logoraša koji su također prošli torture logora Armije RBiH u Bugojnu u kojima se prema zatočenicima postupalo suprotno svim odredbama Ženevske konvencije. Uz iskaze brojnih svjedoka, protiv Mlaće i Cikotića postoji i niz materijalnih dokaza, uključujući i Mlaćin ratni dnevnik te prepiske između Cikotića i njemu nadređenih zapovjednika Armije RBiH.